• Nesređene bilješke

  • Literatura u psihologiji

  • Agregirani vs. individualni podaci

  • Counting methods

  • Razlike između SCI i SSCI

  • Ostale upotrebe

  • raspon godina, način vađenja podataka, kriteriji za dohvaćanje radova (popis autora, adrese autora i ustanova).

  • Indicators must be problem driven, otherwise they are useles. They have to describe the recent past in such a way that they can guide us, can inform us about the near future. Pokazatelje treba koristiti u kombinaciji. Iskazani izolirano, bez ikakvih referentnih vrijednosti bibliometrijski indikatori ne znače ništa. Treba uvijek koristiti nekoliko pokazatelja u kombinaciji, promatrati više pokazatelja odjednom.

  • #standardizacija
    Razvijeni su brojni pokazatelji, javlja se problem njihove standardizacije koji je nužnan temelj za izradu usporednih analiza.

  • #kriva-upotreba

    Primjer krive upotrebe je pokušaj da se vrijednost pojedinačnog članka (odnosno autora tog članka) procijeni uz pomoć brojčane vrijednosti koja iskazuje čimbenik utjecaja (impact factor) časopisa

  • Broj radova objavljenih u međunarodno vidljivim publikacijama ili u koautorstvu sa stranim autorma može ukazati na to koliko su domaći autori prisutni na međunarodnoj istraživačkoj sceni. Jesu li radovi prepoznati i priznati, tj. koliko su odjeknuli u međunarodnoj zajednici možemo pokušati procjeniti uz pomoć broja citata primljenih u radovima stranih autora u nekom vremenskom razdoblju.

  • Popularnosti bibliometrijskih pokazatelja pridonijela je pretpostavka da su oni jednostavni za računanje. Međutim ta pretpostavka nije točna za većinu društvenih znanosti. Čim se odmaknemo od uskog kruga prirodnih znanosti koje dijele specifičan način komunikacije, ili uske primjene za određenu svrhu, ta pretpostavka više nije točna. Leidenska grupa razvila je sofisiticirane metode za račinanje bibbliometrijskih pokazatelja, no njihov primjer pokazuje da ako bibliometrijske pokazatelje želimo ozbiljno primijenjivati, potrebno je izgraditi odgovarajuću infrastrukturu koja će podržati takva nastojanja. Tada to više nije jednostavno i jeftino.

  • Broj citata može se promatrati na razini pojedinih znanstvenika, ili za određenu istraživačku skupinu, ustanovu ili za nacionalni znanstveni sustav. Citati se mogu prebrojavati i za pojedine znanstvene časopise ili za korpus literature u pojedinim znanstvenim područjima ili temama.

  • #Moed,2005
    Garfiled je primijetio da citati na publikacije koje nisu časopisi mogu biti korisni pri razlikovanju bazični (pure) i primijenjenih istraživanja. U tehnici i primijenjenim znanostima, zbornici s konferencija i radovi na tehničkim konferencijama igraju važnu ulogu pri razmjeni informacija.

  • #Glanzel,Schoepflin,1995 - sporo zastarjevanje literature u društvenim znanostima. okvir od tri godine nije dovoljan za exhausting CA, ali ako uzmemo više onda analiziramo stariju literaturu što je zastarjelo za evaluaciju trenutnih istraživanja

  • Odabir bibliometrijskih pokazatelja u vrednovanju treba ovisiti o definiciji kriterija koji se postavlja pri evaluaciji. Bibliometrijski pokazatelji nemaju sami po sebi nikakvno značenje, ali njihovom pravilnom upotrebom mogu dati odgovor na neka pitanja. Koristiti više pokazatelja zajedno. Jasno definirati metodologiju za prikupljanje i analizu podataka..

  • #Hicks,2014

    Low SSCI coverage of a journal literature may signal no core literature. We might expect fragmentation to vary by field, and less transdisciplinary fields to be the least fragmented, and so it is not suprising to find that SSCI coverage varies by field, with economics and psichology literature to be best covered.

  • Ako se analiziraju agregirani podaci, razlike u motivacijama za citiranje ne moraju biti toliko značajne koliko prilikom analize manjih jedinica, a naročito na razini individualnih autora. Znači, ako promatramo vrijednosti citatnih pokazatelja za veću skupinu radova, npr. radove objavljene unutar nekog područja znanosti u određenoj zemlji, razlozi koji nisu u vezi sa kvalitetom takve skupine znanstvenih radova imat će manji značaj, dok će na razini pojedinačnih radova individualnih znanstvenika takvi razlozi vjerojatno biti istaknutiji.

  • postoje različiti razlozi za citiranje koji u nekim situacijama mogu biti nebitni (agregirani podaci, neka područja znanosti), ali u drugim situacijama (individualni autori) mogu značajno oblikovati značenje dobivenih količina citata.

  • #vanRaan,2004
    Zbog kompleksne prirode procesa citiranja iza kojeg stoje različite motivacije i različite interpretacije tih motivacija, podatke o citiranosti treba pažljivo koristiti, naročito na malim razinama agregacije, a posebno na razini individualnih znanstvenika (van Raan, 2004).

  • MAN , J. P., W EINKAUF , J. G., T SANG , M., S IN , D. D. (2004), Why do some countries publish more than others? An international comparison of research funding, English proficiency and publication output in highly ranked medical journals. European Journal of Epidemiology, 19 : 811–817.

  • EGGHE , L., ROUSSEAU , R., V AN Hoydoonk, G. (2000), Methods for accrediting publications to authors or countries: Consequences for evaluation studies, Journal of the American Society for Information Science, 51 : 145–157.

  • Counting methods are decisive for rankings based on publication and citation studies / MARIANNE GAUFFRIAU , PEDER O LESEN L ARSEN

  • #Glanzel,1995

    Postoje ozbiljne razlike između SCI i SSCI koje se odnose podatke koje obuhvaćaju ove baze, a koje treba imati na umu u bibliometrijskim aplikacijama:
    a) pokrivenost časopisa. U SCI - svi članci određene vrste objavljeni u časopisu obrađenom u časopisu; SSCI - neki časopisi sa svim člancima, neki selektivno - posljedice na makro analize

    1) posljedica - problem s predmetnom klasifikacijom - nije moguća prema području kojem pripada časopis ako je članak o kojem se radi objavljenu u selektivno pokrivenom časopisu - na primjer, članak iz područja ekonomije u kemičarskom časopisu teško može biti kategoriziran u odgovarajuće područje osim ako mu se kategorija ne dodijeli ručno što je nepraktično za makro analize.

    2) posljedica: odnosi se na referentne vrijednosti za CA - mjere koje se temelje na prosjecima u odnosu na časopis (MECR) ili područje (NMCR).. SSCI pokriva 3000 časopisa ali većina je reprezentirana sa samo nekoliko radova u svakom - IF temeljen na 1-3 članka je teoretski i prektično neprikladna referentna vrijednost za individualne procjene, a ako koristimo SCI IF to opet ne valja.

    Ovo dvoje ne dozvoljava nikakve globalne analize bazirane na kompletnoj bazi podataka. Analize su restriktirane na nekoliko odabranih područja koja su definirana na temelju pune pokrivenosti časopisa. Uvijek treba imati na umu da zbog restrikcija na u cijelosti obrađene časopise, analizirano predmetno područje nužno ne može reprezentirati sve radove u tim područjima koji su zabilježeni u odgovarajućim volumenima SSCI.

    3) osim ova dva tehnička ima i substancijalno pitanje - rezultat posebnosti u znanstnevoj komunikaciju u SS. Za razliku od znanosti, u SS, monografije i knjige su važni načini komunikacije. K tome, nacionalne pristranosti u pokrivenosti časopisa može imati ozbiljne by-effects na citation impakt data kao indirektna, komunikacijski specifična posljedica. To je dijelom zbog jezične barijere, koja je važniji faktor u SS nego u hard znanostima.

  • Nacionalna pristranost - #Montada,Becker,Schoepflin,Baltes,1995 (na njemačkom, možda imaju koji na eng.)

  • in science historiography bibliometrical analyses of references and citations are used to portray the development in fields of research (see, e.g., B AGBY et al., 1990; P ERLMAN , 1984) as well as the impact of single, prominent scientists (see, e.g., B ROŽEK , 1980; MCPHERSON et al., 1984).

    BAGBY , R. M., PARKER , J. D., B URY , A. S. (1990), A comparative citation analysis of attribution theory and the theory of cognitive dissonance, Personality and Social Psychology Bulletin, 16: 274-283.

    PERLMAN , D. (1984), Recent developments in personality and social psychology: A citation analysis, Personality and Social Psychology Bulletin, 10 : 493–501.

    BROŽEK , J. (1980), The echoes of Wundt’s work in the United States, 1887–1977: A quantitative citation analysis, Psychological Research, 42 : 103–107.

    MCPHERSON , A., BONEM , M., GREEN , G., OSBORNE , J. G. (1984), A citation analysis of the influence on research of Skinner’s Verbal Behavior, Behavior Analyst, 7 : 157–167.

      {"cards":[{"_id":"6b44038b84a870a73200015f","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897622,"position":1,"parentId":null,"content":"## Nesređene bilješke"},{"_id":"6b44046284a870a732000160","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897624,"position":1,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"raspon godina, način vađenja podataka, kriteriji za dohvaćanje radova (popis autora, adrese autora i ustanova)."},{"_id":"6b4404fc84a870a732000161","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897625,"position":2,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"Indicators must be problem driven, otherwise they are useles. They have to describe the recent past in such a way that they can guide us, can inform us about the near future. Pokazatelje treba koristiti u kombinaciji. Iskazani izolirano, bez ikakvih referentnih vrijednosti bibliometrijski indikatori ne znače ništa. Treba uvijek koristiti nekoliko pokazatelja u kombinaciji, promatrati više pokazatelja odjednom.\n"},{"_id":"6b4405de84a870a732000162","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897631,"position":3,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"#standardizacija\nRazvijeni su brojni pokazatelji, javlja se problem njihove standardizacije koji je nužnan temelj za izradu usporednih analiza."},{"_id":"6b4406e784a870a732000163","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897630,"position":4,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"#kriva-upotreba\n\nPrimjer krive upotrebe je pokušaj da se vrijednost pojedinačnog članka (odnosno autora tog članka) procijeni uz pomoć brojčane vrijednosti koja iskazuje čimbenik utjecaja (impact factor) časopisa"},{"_id":"6b440ac984a870a732000164","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897645,"position":5,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"Broj radova objavljenih u međunarodno vidljivim publikacijama ili u koautorstvu sa stranim autorma može ukazati na to koliko su domaći autori prisutni na međunarodnoj istraživačkoj sceni. Jesu li radovi prepoznati i priznati, tj. koliko su odjeknuli u međunarodnoj zajednici možemo pokušati procjeniti uz pomoć broja citata primljenih u radovima stranih autora u nekom vremenskom razdoblju."},{"_id":"6b440b9384a870a732000165","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897651,"position":6,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"Popularnosti bibliometrijskih pokazatelja pridonijela je pretpostavka da su oni jednostavni za računanje. Međutim ta pretpostavka nije točna za većinu društvenih znanosti. Čim se odmaknemo od uskog kruga prirodnih znanosti koje dijele specifičan način komunikacije, ili uske primjene za određenu svrhu, ta pretpostavka više nije točna. Leidenska grupa razvila je sofisiticirane metode za račinanje bibbliometrijskih pokazatelja, no njihov primjer pokazuje da ako bibliometrijske pokazatelje želimo ozbiljno primijenjivati, potrebno je izgraditi odgovarajuću infrastrukturu koja će podržati takva nastojanja. Tada to više nije jednostavno i jeftino."},{"_id":"6b4414c884a870a73200016b","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897841,"position":7,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"Broj citata može se promatrati na razini pojedinih znanstvenika, ili za određenu istraživačku skupinu, ustanovu ili za nacionalni znanstveni sustav. Citati se mogu prebrojavati i za pojedine znanstvene časopise ili za korpus literature u pojedinim znanstvenim područjima ili temama. "},{"_id":"6b442b1c84a870a732000176","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897869,"position":8,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"#Moed,2005\nGarfiled je primijetio da citati na publikacije koje nisu časopisi mogu biti korisni pri razlikovanju bazični (pure) i primijenjenih istraživanja. U tehnici i primijenjenim znanostima, zbornici s konferencija i radovi na tehničkim konferencijama igraju važnu ulogu pri razmjeni informacija.\n"},{"_id":"6b44359784a870a73200017b","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897886,"position":9,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"#Glanzel,Schoepflin,1995 - sporo zastarjevanje literature u društvenim znanostima. okvir od tri godine nije dovoljan za exhausting CA, ali ako uzmemo više onda analiziramo stariju literaturu što je zastarjelo za evaluaciju trenutnih istraživanja"},{"_id":"6b443a1e84a870a73200017e","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897891,"position":10,"parentId":"6b44038b84a870a73200015f","content":"Odabir bibliometrijskih pokazatelja u vrednovanju treba ovisiti o definiciji kriterija koji se postavlja pri evaluaciji. Bibliometrijski pokazatelji nemaju sami po sebi nikakvno značenje, ali njihovom pravilnom upotrebom mogu dati odgovor na neka pitanja. Koristiti više pokazatelja zajedno. Jasno definirati metodologiju za prikupljanje i analizu podataka.."},{"_id":"6b440c1184a870a732000167","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897662,"position":2,"parentId":null,"content":"## Literatura u psihologiji"},{"_id":"6b440dcb84a870a732000169","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897860,"position":2,"parentId":"6b440c1184a870a732000167","content":"#Hicks,2014\n\nLow SSCI coverage of a journal literature may signal no core literature. We might expect fragmentation to vary by field, and less transdisciplinary fields to be the least fragmented, and so it is not suprising to find that SSCI coverage varies by field, with economics and psichology literature to be best covered."},{"_id":"6b4416f284a870a73200016c","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897842,"position":3,"parentId":null,"content":"## Agregirani vs. individualni podaci"},{"_id":"6b44173584a870a73200016d","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897843,"position":1,"parentId":"6b4416f284a870a73200016c","content":"Ako se analiziraju agregirani podaci, razlike u motivacijama za citiranje ne moraju biti toliko značajne koliko prilikom analize manjih jedinica, a naročito na razini individualnih autora. Znači, ako promatramo vrijednosti citatnih pokazatelja za veću skupinu radova, npr. radove objavljene unutar nekog područja znanosti u određenoj zemlji, razlozi koji nisu u vezi sa kvalitetom takve skupine znanstvenih radova imat će manji značaj, dok će na razini pojedinačnih radova individualnih znanstvenika takvi razlozi vjerojatno biti istaknutiji. "},{"_id":"6b44182584a870a73200016e","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897844,"position":2,"parentId":"6b4416f284a870a73200016c","content":"postoje različiti razlozi za citiranje koji u nekim situacijama mogu biti nebitni (agregirani podaci, neka područja znanosti), ali u drugim situacijama (individualni autori) mogu značajno oblikovati značenje dobivenih količina citata."},{"_id":"6b44188e84a870a73200016f","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897854,"position":3,"parentId":"6b4416f284a870a73200016c","content":"#vanRaan,2004\nZbog kompleksne prirode procesa citiranja iza kojeg stoje različite motivacije i različite interpretacije tih motivacija, podatke o citiranosti treba pažljivo koristiti, naročito na malim razinama agregacije, a posebno na razini individualnih znanstvenika (van Raan, 2004). "},{"_id":"6b44276384a870a732000172","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897864,"position":4,"parentId":null,"content":"## Counting methods"},{"_id":"6b44285884a870a732000173","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897865,"position":1,"parentId":"6b44276384a870a732000172","content":"MAN , J. P., W EINKAUF , J. G., T SANG , M., S IN , D. D. (2004), Why do some countries publish more than others? An international comparison of research funding, English proficiency and publication output in highly ranked medical journals. European Journal of Epidemiology, 19 : 811–817.\n"},{"_id":"6b44293484a870a732000174","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897866,"position":2,"parentId":"6b44276384a870a732000172","content":"EGGHE , L., ROUSSEAU , R., V AN Hoydoonk, G. (2000), Methods for accrediting publications to authors or countries: Consequences for evaluation studies, Journal of the American Society for Information Science, 51 : 145–157."},{"_id":"6b44299a84a870a732000175","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897867,"position":3,"parentId":"6b44276384a870a732000172","content":"Counting methods are decisive for rankings based on publication and citation studies / MARIANNE GAUFFRIAU , PEDER O LESEN L ARSEN"},{"_id":"6b4430be84a870a732000178","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897879,"position":5,"parentId":null,"content":" ## Razlike između SCI i SSCI"},{"_id":"6b44313784a870a732000179","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897883,"position":1,"parentId":"6b4430be84a870a732000178","content":"#Glanzel,1995\n\nPostoje ozbiljne razlike između SCI i SSCI koje se odnose podatke koje obuhvaćaju ove baze, a koje treba imati na umu u bibliometrijskim aplikacijama:\na) pokrivenost časopisa. U SCI - svi članci određene vrste objavljeni u časopisu obrađenom u časopisu; SSCI - neki časopisi sa svim člancima, neki selektivno - posljedice na makro analize\n\n1) posljedica - problem s predmetnom klasifikacijom - nije moguća prema području kojem pripada časopis ako je članak o kojem se radi objavljenu u selektivno pokrivenom časopisu - na primjer, članak iz područja ekonomije u kemičarskom časopisu teško može biti kategoriziran u odgovarajuće područje osim ako mu se kategorija ne dodijeli ručno što je nepraktično za makro analize. \n\n2) posljedica: odnosi se na referentne vrijednosti za CA - mjere koje se temelje na prosjecima u odnosu na časopis (MECR) ili područje (NMCR).. SSCI pokriva 3000 časopisa ali većina je reprezentirana sa samo nekoliko radova u svakom - IF temeljen na 1-3 članka je teoretski i prektično neprikladna referentna vrijednost za individualne procjene, a ako koristimo SCI IF to opet ne valja.\n\nOvo dvoje ne dozvoljava nikakve globalne analize bazirane na kompletnoj bazi podataka. Analize su restriktirane na nekoliko odabranih područja koja su definirana na temelju pune pokrivenosti časopisa. Uvijek treba imati na umu da zbog restrikcija na u cijelosti obrađene časopise, analizirano predmetno područje nužno ne može reprezentirati sve radove u tim područjima koji su zabilježeni u odgovarajućim volumenima SSCI.\n\n3) osim ova dva tehnička ima i substancijalno pitanje - rezultat posebnosti u znanstnevoj komunikaciju u SS. Za razliku od znanosti, u SS, monografije i knjige su važni načini komunikacije. K tome, nacionalne pristranosti u pokrivenosti časopisa može imati ozbiljne by-effects na citation impakt data kao indirektna, komunikacijski specifična posljedica. To je dijelom zbog jezične barijere, koja je važniji faktor u SS nego u hard znanostima."},{"_id":"6b44348084a870a73200017a","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897884,"position":2,"parentId":"6b4430be84a870a732000178","content":"Nacionalna pristranost - #Montada,Becker,Schoepflin,Baltes,1995 (na njemačkom, možda imaju koji na eng.)"},{"_id":"6b4437d884a870a73200017c","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897888,"position":6,"parentId":null,"content":"## Ostale upotrebe"},{"_id":"6b44381984a870a73200017d","treeId":"6b44036b84a870a73200015d","seq":7897890,"position":1,"parentId":"6b4437d884a870a73200017c","content":"in science historiography bibliometrical analyses of references and citations are used to portray the development in fields of research (see, e.g., B AGBY et al., 1990; P ERLMAN , 1984) as well as the impact of single, prominent scientists (see, e.g., B ROŽEK , 1980; MCPHERSON et al., 1984).\n\nBAGBY , R. M., PARKER , J. D., B URY , A. S. (1990), A comparative citation analysis of attribution theory and the theory of cognitive dissonance, Personality and Social Psychology Bulletin, 16: 274-283.\n\nPERLMAN , D. (1984), Recent developments in personality and social psychology: A citation analysis, Personality and Social Psychology Bulletin, 10 : 493–501.\n\nBROŽEK , J. (1980), The echoes of Wundt’s work in the United States, 1887–1977: A quantitative citation analysis, Psychological Research, 42 : 103–107.\n\nMCPHERSON , A., BONEM , M., GREEN , G., OSBORNE , J. G. (1984), A citation analysis of the influence on research of Skinner’s Verbal Behavior, Behavior Analyst, 7 : 157–167."}],"tree":{"_id":"6b44036b84a870a73200015d","name":"Untitled tree","publicUrl":"6b44036b84a870a73200015d"}}